Crkvena opština u Cirihu eparhija Austrijsko-Švajcarska
Svetotrojični hram
Svetouspenski hram

Žitija Svetih iz Žičkog prologa

Petak, 05.01. (29.12. po Starom kal.)

Svetih deset mučenika na Kritu

Postradaše za Hrista Gospoda u vreme gonjenja Dekijeva 250. godine. NJihova su imena: Teodul, Saturnin, Evpor, Gelasije, Evnikijan, Zotik, Pompije, Avgatopus, Vasilid i Evarest. Svi behu ugledni i česni građani, najbolji među najboljim. Kada ih izvedoše na gubilište, oni behu radosni veoma, i prepirahu se, ko će od njih prvi biti posečen, jer svaki željaše prvi poći ka Hristu ljubljenom. Potom se pomoliše: "Prosti, Gospode, slugama Tvojim, i primi izlivenu krv našu za nas, za srodnike naše i prijatelje i za sve otečestvo, da se svi oslobode od tame neznanja i Tebe poznadu, istinitu svetlost, o Care večni!" Posečeni behu i u carstvo slave pređoše, da se raduju večno.

Sveti Nifont Čudotvorac

Rođen u Paflagoniji, vaspitan u Carigradu na dvoru nekog vojvode. Zapavši u rđavo društvo, mladi Nifont se pokvari i predade mnogim gresima i porocima. Zbog greha ne mogaše se ni Bogu moliti. Milošću Svete Bogorodice vraćen na put pravde, i zamonašen. Imao bezbrojna viđenja nebeskog sveta. Četiri godine vodio tešku borbu s demonom, koji mu je neprestano šaptao: "Nema Boga! Nema Boga!" No kada mu se javi sam Gospod Isus kao živ na ikoni, Nifont zadobi silu veliku nad zlim dusima, i oslobodi se teških iskušenja. Toliko je prozorljiv bio, da je viđao angele i demone oko ljudi isto kao i ljude, i poznavao ljudske pomisli. S angelima je razgovarao često, a s demonima se prepirao. Sazidao crkvu Presvetoj Bogorodici u Carigradu, prikupio monahe i spasavao mnoge. Arhiepiskop aleksandrijski Aleksandar po otkrivenju s neba posveti ga za episkopa grada Konstancije na Kipru. Beše u to vreme sveti Nifont već star, i upravljavši dobro crkvom Božjom neko nedugo vreme, preseli se u večno Carstvo Hristovo. Pred smrt ga poseti sveti Atanasije Veliki, arhiđakon crkve aleksandrijske, i vide mu po smrti lice prosvetljeno kao sunce.

Prepodobni Naum Čudotvorac Ohridski

Prepodobni Naum Čudotvorac Ohridski

Učenik svetih Kirila i Metodija i jedan od Petočislenika, koji su najrevnosnije sarađivali onim apostolima slovenskim. Sveti Naum putovao je u Rim, gde se proslavio čudotvornom moći kao i velikom učenošću. Beše znalac mnogih jezika. Pri povratku iz Rima oni se nastaniše, pomoću cara Borisa Mihaila, na obalama Ohridskog jezera. Dok je sveti Kliment delovao kao episkop u Ohridu, dotle je sveti Naum osnovao na južnoj obali jezera manastir, koji i dan-danas krasi tu obalu, - kao što ime sveti Naum krasi istoriju slovenskog Hrišćanstva - i koji je kroz vekove i vekove bio izvor čudotvorne sile i utočište bolnim i nevoljnim. Oko svetog Nauma sabralo se beše mnoštvo monaha odasvud sa Balkana. Sveti Naum je bio mudar učitelj, jedinstven rukovođ monaha, odlučan podvižnik, čudotvoran molitvenik i duhovnik. Neumorni trudbenik sveti Naum se osobito trudio na prevođenju Svetoga Pisma, i ostalih crkvenih knjiga, sa grčkog jezika na slovenski. Činio je čudesa i za života i po smrti. NJegove čudotvorne mošti i dan-danas zadivljuju mnogobrojnim čudesima, naročito isceljenjima od teških bolesti, ponaosob ludila. Upokojio se u prvoj polovini X veka i preselio u radost Hrista ljubljenoga (vidi 20. jun).

Evanđelja

SABORNA POSLANICA SVETOG APOSTOLA JAKOVA 1:19-27

19. Zato, draga braćo moja, neka bude svaki čovjek brz čuti a spor govoriti i spor gnjeviti se;

20. Jer gnjev čovjekov ne tvori pravdu Božiju.

21. Zato odbacite svaku nečistotu i ostatak zlobe, i s krotošću primite usađenu riječ koja može spasiti duše vaše.

22. Budite pak tvorci riječi, a ne samo slušaoci, varajući sami sebe.

23. Jer ako ko sluša riječ a ne tvori, on je sličan čovjeku koji gleda lice tijela svojega u ogledalu;

24. Jer se ogleda, pa otide, i odmah zaboravi kakav bješe.

25. Ali ko pronikne u savršeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne postane zaboravan slušalac nego tvorac djela, taj će biti blažen u djelanju svojemu.

26. Ako ko od vas misli da je pobožan. a ne čauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je pobožnost uzalud.

27. Pobožnost čista i neporočna pred Bogom i Ocem jeste ova: posjećivati sirote i udovice u nevolji njihovoj, i čuvati sebe neopoganjena od svijeta.

SVETO JEVANĐELJE OD MARKA 10:17-27

17. I kad iziđe na put, pritrča neko, i kleknuvši na koljena pred njim, pitaše ga: Učitelju blagi, šta mi treba činiti da naslijedim život vječni?

18. A Isus mu reče: Što me zoveš blagim? Niko nije blag osim jednoga Boga.

19. Zapovijesti znaš: Ne čini preljube; ne ubij; ne ukradi; ne svjedoči lažno; ne čini nepravde nikome; poštuj oca svojega i mater.

20. A on odgovarajući reče mu: Učitelju, sve sam ovo sačuvao od mladosti svoje.

21. A Isus pogledavši na nj, omilje mu, i reče mu: Još ti jedno nedostaje: idi prodaj sve što imaš i podaj siromasima; i imaćeš blago na nebu; i dođi, uzmi krst svoj i hajde za mnom.

22. A on se snuždi zbog ove riječi, i otide žalostan; jer bijaše vrlo bogat.

23. I pogledavši oko sebe, Isus reče učenicima svojim:

(Zač. 46).

Kako je teško bogatima ući u Carstvo Božije!

24. A učenici se zapanjiše na riječi njegove. A Isus opet odgovarajući reče im: Djeco, kako je teško onima koji se uzdaju u bogatstvo ući u Carstvo Božije!

25. Lakše je kamili kroz iglene uši proći negoli bogatome u Carstvo Božije ući.

26. A oni se veoma čuđahu govoreći u sebi: pa ko se onda može spasti?

27. A Isus pogledavši na njih reče: LJudima je to nemoguće, ali Bogu nije; jer sve je moguće Bogu.

Pesma iz Prologa

Naum prepodobni, apostol Slovena,
Hristovom svetlošću obasjan svecelo,
Duhom nekolebljiv kao tvrda stena,
Duhu blagodatnom on pokori telo.
Postom i molitvom i bdenijem noćnim
On očisti dušu od opakih strasti,
Upodobi sebe angelima moćnim.
I Bog mu darova od božanske vlasti:
Pokori mu Gospod sve sile prirode
I demone zlobe, i tamne prelesti,
On za Hrista dobi ljude i narode
Rečju i čudesnim lečenjem bolesti.
Umro i neumro, građanin nebesa,
Sveti Naum i sad na svet ovaj gleda,
I telom i duhom on tvori čudesa,
Narodima i sad Hrista propoveda.
O Naume sveti, ponose Balkana.
Ugodniče Božji, angelima druže,
Velika ti sila od Boga je dana,
O pomozi svima, da Gospodu služe.

RASUĐIVANJE

Živeći još u telu, svetitelji su imali velika otkrovenja od Boga i vizije nebeskih i paklenih sila. Sva ta njihova otkrovenja i vizije potvrđuju veru pravoslavnu u svima učenjima njenim. Svetitelji su radost, radost velika vernima. Sv. Nifont video je živu Bogorodicu, i živoga Gospoda Hrista u slavi; viđao je ishod duša ljudskih iz tela, i angele hranitelje pojedinih ljudi! Na javi se razgovarao c angelima i prepirao c demonima. Crkva uči. da iskreno pokajanje grešnika ma i u poslednjem času, spasava dušu pokajnika. Sv. Nifont je video dušu jednog samoubice kako je đavoli vuku u Ad. Anđeo hranitelj te duše iđaše i gorko plakaše. A ta duša beše nekoga sluge, koji izvrši samoubistvo zato što mu gospodar beše nemilostiv, a on ne hte otrpeti do kraja, da bi spasen bio.

SOZERCANJE

Da sozercavam Božju nagradu pokajanom Davidu i to:
1. kako Bog proslavi pokajanog Davida i dade mu dar Duha Svog Svetog, da sastavi čudesni Psaltir,
2. kako Bog učini pokajanog Davida rodonačalnikom mnogih dobrih careva i vidovitih pravednika,
3. kako ga učini Bog rodonačalnikom po telu i samoga Gospoda Isusa Hrista.

BESEDA

o Danilu proroku

A kamen koji sruši idola posta gora velika i napuni svu zemlju (Dan. 2, 35)

Stradanje, braćo, raslabljava karakter čoveka, raskoš pak raslabljava ga još više. Danila, čoveka Božjeg, ne može raslabiti ni stradanje ni raskoš. On osta isti u oba slučaja; i u oba slučaja on bi podjednako vesnik Boga živog i jedinog i vidoviti otkrivač Tajni Božjih. On življaše u raskoši carskoj, potom u jami lavovskoj. U oba ta slučaja on osta nepromenjen: u raskoši carskoj on pošćaše, a u lavovskoj jami ne bi gladan. Svoga vernog slugu nagradi Bog Svevišnji velikim, velikim darom proročanstva. Glavni predmet njegovih proricanja jeste Hristos Gospod. Hristos će doći i srušiti idolopoklonstvo po svoj zemlji. On će napuniti Sobom svu zemlju kao nikad niko od svih ljudi, obučenih u telo. On je taj kome će se dati vlast i slava i carstvo, da mu služe svi narodi i plemena i jezici. Veliki prorok Božji Danil prorekao je i vreme, tačno vreme, dolaska u svet Gospoda Isusa.

Kako se moramo mi hrišćani stideti ovoga Danila! Mi gledamo sva obećanja u Hristu ispunjena, pa ipak smo labavi u veri i hristoljublju. A Danilu ne beše sve otkriveno što nama krštenim, pa ipak on ne odstupi od Boga nijedanput.

Gospode Bože Danilov, ukrepi nas, pokaj nas i pomiluj. Tebi slava i hvala vavek. Amin.